Sažetak: Kvaliteta stana jedna je od osnovnih odrednica kvalitete života njegovog korisnika. Suvremeni način života i stambene potrebe uvelike su se promijenile u posljednjih nekoliko desetljeća kao posljedica različitih društvenih i ekonomskih čimbenika. Cilj ovoga rada bio je dati pregled stambenih naselja, zgrada i stanova izgrađenih u socijalističkom periodu u gradu Osijeku, kako bi se definirale njihove karakteristike i stvorila baza za buduća istraživanja kvalitete stambenog fonda grada, kao i mogućnost njegove prilagodbe suvremenim stambenim potrebama. Istraživanjem je obuhvaćeno 32 % ukupnog stambenog fonda grada Osijeka, točnije, 24 stambena naselja koja sadrže 503 stambene zgrade s 13 610 stanova. Kako se u uzorku nalazi velik broj stanova, oni su prema vremenu izgradnje podijeljeni u kraće periode stambene politike socijalizma. Rezultati istraživanja pokazuju kako većina osječkih stambenih naselja sadrži četverokatne lamele koje su oblikovale naselje unutar već postojećih gradskih blokova. Prosječan stan u gradu Osijeku je dvosobni “koridorski” stan prosječne neto površine od 53.53 m2.

Ključne riječi: stambena naselja, karakteristike višestambene izgradnje, stan, socijalistički period, Osijek

Sažetak: Katastrofe su oduvijek bile prisutne tijekom razvoja civilizacija pa je i nastanak potresa nemoguće spriječiti, ali je moguće smanjiti učinke potresa: smanjiti ozljeđivanje i smrtnost ljudi te oštetljivost konstrukcija i infrastrukturnih objekata. Izrazito je važno istražiti sigurnost napučenih objekata kao što su stadioni, gdje se ljudi okupljaju u vrijeme posebnih događaja. Među najučinkovitijim metodama za smanjenje sila potresa je uporaba izolatora. Stoga je u ovom istraživanju provedena seizmička analiza višenamjenskog stadiona s i bez elastomernih ležajeva pri potresnom djelovanju s plitkim žarištem. Utvrđeno je da je uporabom elastomernih ležajeva došlo do disipacije energije potresa, te da je stadion s izolatorima imao manje poprečne sile i međukatne pomake tijekom potresa. Uočeno je također da dodavanje seizmičkih izolatora ima važan pozitivan učinak na ponašanje stadiona pri djelovanju potresa. Ova se metoda preporučuje kako bi se osigurala sigurnost stanovnika u područjima s čestim potresima s plitkim žarištima.

Ključne riječi: elastomerni ležajevi, potresi s plitkim žarištem, nelinearna analiza zapisom potresa u vremenu, metalne konstrukcije, izolacija od potresa, kontrola vibracija

Sažetak: Cilj rada je ispitati trajnost cementnih kompozita u čijem sastavu se nalaze granulirana troska, leteći pepeo ili silikatna prašina, kao i njihovu otpornost na agresivan kiseli okoliš. Kiselinska korozija je simulirana s H2SO4 s pH vrijednošću od 1,95. Mjerenja su provedena u laboratorijskim uvjetima tijekom perioda od 6 tjedana, uz primijenjeni ubrzani test izluživanja. Ispitana su fizikalna (masa uzoraka, upijanje vode, površinska oštećenja) i kemijska (pH vrijednost, izluživanje glavnij sastojaka, kemijski sastav) svojstva betona. Zapažene su promjene u masi uzoraka, izgledu površine te upijanju vode nakon izloženosti kiselinskoj koroziji. Količine izluženog kalcija, silicija, aluminija i željeza, izmjerene pomoću rendgenske fluorescentne analize, varirale su ovisno o sastavu analiziranog kompozita i vrsti upotrijebljenog otpadnog materijala. Uzorci sa silicijskom prašinom i troskom pokazali su najveću trajnost s obzirom na izluživanje osnovnih anorganskih spojeva cementne matrice. Uzorak s letećim pepelom pokazao je najmanju promjenu u upijanju vode. Uporabom otpadnih materijala u betonu ostvario se pozitivan učinak na trajnost betona.

Ključne riječi: cementni kompozit, troska, leteći pepeo, silicijska prašina, trajnost

Sažetak: U radu se govori o problemima gradova izgrađenih u drugoj polovini prošloga stoljeća, koje literatura navodi kao "nove". Do danas su ti gradovi prošli određene promjene ili još nisu odredili smjer razvoja grada, koji je od osnutka bio, u pravilu, vođen izgradnjom velikih industrijskih kompleksa. Znanstveno istraživanje i urbanističko-arhitektonske radionice imaju cilj kreirati bazu arhitektonskih i urbanističkih prijedloga. Na primjeru grada Shevchenko (sada Aktau), kroz istraživanje arhitektonske geneze i fenomena brze provedbe projekta, koji je dobio najvišu arhitektonsku nagradu Patricka Abercrombieja, razmatra se nova strategija obnove i razvoja grada. Pozitivno iskustvo zahtijeva istraživački pristup koji se može primijeniti ne samo u "novim", već i u povijesnim gradovima.

Ključne riječi: novi grad, Nagrada Patrick Abercombie, urbanističko planiranje, životni okoliš, međunarodne arhitektonske radionice

Sažetak: U radu su prikazane nelinearne statičke i dinamičke seizmičke analize na armiranobetonskoj, neseizmički projektiranoj konstrukciji. Korišten je eksperimentalni model ICONS, armiranobetonski četverokatni okvir s tri raspona, koji je kalibriran s numeričkim nelinearnim modelom. Odabrani zapis potresa je jedan od umjereno jakih scenarija europske seizmičke opasnosti. Numerički je model pokazao odličnu korelaciju u odnosu na rezultate eksperimentalnog ispitivanja ICONS modela. Provedene i ispitane metode su metoda postupnog guranja, analiza vremenskog zapisa potresa i inkrementalna dinamička analiza. Prednosti i nedostatci svake od metoda su opisani, a njihovi rezultati prikazani. Metoda postupnog guranja pokazuje očekivani globalni odgovor konstrukcije, što je potvrđeno numeričkim rezultatima i preporukama za područja ponašanja. Rezultati analize vremenskog zapisa potresa su međukatni pomaci zasnovani na tri različite vrijednosti vršnih ubrzanju tla, dok inkrementalna dinamička analiza prikazuje krivulje oštetljivosti na osnovi prvog prirodnog perioda konstrukcije.

Ključne riječi: nelinearna seizmička analiza, armiranobetonski okvir, međukatni pomak, krivulja oštetljivosti, krivulja kapaciteta

Sažetak: Gomilanje građevinskog otpada postaje sve veći problem modernog svijeta. Recikliranjem građevinskog otpada smanjuje se potreba za odlagalištima i čuvaju se prirodni izvori materijala. U radu je ispitana mogućnost primjene građevinskog otpada kao punila za samozbijajuće betone. Mljevenjem otpada različitog porijekla pripremila su se punila različitih veličina čestica. Na 18 mješavina ispitana je obradivost u svježem stanju, tlačna čvrstoća i dinamički modul elastičnosti na očvrslom betonu kod starosti od 7 i 28 dana, te vodoupojnost. Uzorci svježeg betona nisu zadovoljili sve uvjete za samozbijajući beton te su dane smjernice za poboljšanje sastava betona.

Ključne riječi: samozbijajući beton, punilo, građevinski otpad, obradivost SCC, dinamički modul elastičnosti, čvrstoća

Sažetak: U ovome je radu prikazana optimizacija čeličnog cjevovoda s kružnim ukrućenjima koji je podvrgnut visokom pritisku vode, a izradit će se u izbušenom tunelu za reverzibilnu hidroelektranu. Optimizacija je izvedena nelinearnim programiranjem (NLP). Modeliran je NLP optimizacijski model konstrukcije cjevovoda. Masa čelične konstrukcije definirana je u ciljnoj funkciji koja se minimizira i podvrgnuta je uvjetnim jednadžbama i nejednadžbama. Ti uvjeti sadržavaju (ne)jednadžbe dimenzioniranja cjevovoda opterećenog unutrašnjim i vanjskim pritiskom vode. U radu su prikazane samo najvažnije uvjetne (ne)jednadžbe. One uključuju kontrolu tangencijalnih naprezanja u stijenki cjevovoda zbog unutrašnjeg pritiska vode, kao i kontrolu kritičnog naprezanja u stijenki cjevovoda te ukrućenja zbog djelovanja vanjskog pritiska vode. Numerički primjer na kraju rada prikazuje optimizaciju čeličnog cjevovoda s ukrućenjima za reverzibilnu hidroelektranu Kozjak, koja će biti sagrađena u blizini Maribora u Sloveniji.

Ključne riječi: čelični cjevovod, optimizacija, nelinearno programiranje, NLP

Sažetak: Priroda je oduvijek bila primjer savršenosti i nadahnuća. Sve što se događa u prirodi, događa se na taj način s određenim razlogom. Prirodom nadahnuti optimizacijski algoritmi postaju brzo rastuće područje istraživanja u svim područjima života. Kolonije mrava pronalaze najkraći put do hrane, evolucija živog svijeta pokazuje prilagođavanje svijetu koji ga okružuje, pčele pronalaze optimalan put do hrane i natrag do košnica itd. Optimizacijski algoritmi daju veliki poticaj za rješavanje mnogo složenih problema te pronalaženje optimalnog rezultata. U ovom radu, ukratko će se prikazati prirodom inspirirani optimizacijski algoritmi kao što su kolonije mrava, umjetni imunološki sustav, umjetne neuronske mreže, jato šišmiša, roj pčela, algoritam krijesnica, genetski algoritam i roj čestica. Svrha ovog kratkog pregleda je dati lagano shvatljivi popis te osnovne karakteristike najčešćih optimizacijskih algoritama koji imaju nadahnuće u prirodi te moguću primjenu prethodno navedenih algoritama u građevinarstvu.

Ključne riječi: algoritam, građevinarstvo, heuristike, prirodom nadahnuti, optimizacija

Sažetak: Definiranje ponašanja pri izvijanju odavno je identificirano kao izazovan zadatak pri izučavanju plošnih konstrukcija. Razlog tomu je činjenica da lokalne velike deformacije nastaju nakon dosezanja kritičnog opterećenja pa je opće ponašanje pri izvijanju prikriveno tim deformacijama. Ovo istraživanje predlaže novi pristup za precizno određivanje sile pri izvijanju kod nesavršenih cilindričnih ljuski, primjenom programiranja genetičkim izrazom (GEP), evolucijske metode umjetne inteligencije. Za učenje i testiranje programa primijenjena je postojeća eksperimentalna baza podataka te je predložen izraz za silu pri izvijanju plošnih konstrukcija, koji je sukladno tome i verificiran. Zaključeno je da je GEP obećavajuća i pouzdana metoda za određivanje sile izvijanja kod osno naprezanih plošnih konstrukcija.

Ključne riječi: tehnika programiranja genetičkim izrazom, plošne konstrukcije, sila pri izvijanju, osno tlačno naprezanje

Sažetak: Permakultura je višeslojna, integralna i ekološki skladna metoda oblikovanja krajolika, kojoj je u središtu čovjek. Jedan od ključnih elemenata u projektiranju permakulturnih sustava jest određivanje zona. Određivanje zona je metoda kojom se određuje lokacija elemenata sustava na temelju dvaju kriterija: (1) koliko puta čovjek treba posjetiti neku biljku, životinju ili građevinu, što se smatra korištenjem elemenata;(2) koliko puta biljka, životinja ili građevina treba biti posjećena od strane čovjeka, što se smatra održavanjem elemenata. Kriteriji određivanja zona su fundamentalno jednaki kriterijima korištenim u projektiranju proizvodnih sustava. U projektiranju permakulturnih sustava kriterij je povezan s interakcijom između čovjeka i elemenata sustava, dok je pri projektiranju proizvodnih sustava kriterij broj interakcija između različitih elemenata proizvodnog sustava, kao što su strojevi ili građevinski objekti. Projektiranje proizvodnih sustava ima isti cilj kao i prermakulturno projektiranje, a to je određivanje najpovoljnijeg prostornog rasporeda elemenata sustava. Svrha ovoga rada je prikazati mogućnost primjene jedne od optimizacijskih metoda projektiranja proizvodnih sustava u permakulturi za određivanje permakulturnih zona. Metoda optimizacije – Bloch¬-Schmigalla metoda trokuta, zasniva se na toku materijala prema kriteriju minimalne transportne udaljenosti.

Ključne riječi: permakultura, određivanje zona, projektiranje proizvodnih sustava, tok materijala, metoda trokuta